I-Limpopo (/lɪmˈpoʊpoʊ/) yisimfunda esetlhagwini khulu yeSewula Afrika. Iqanjwe ngomlambo i-Limpopo, owenza umngcele wephrovinsi engeTjingalanga nesetlhagwini. Ibizo elithi Limpopo lisuselwa ku-Rivombo (i-Livombo/Lebombo), isiqhema sabahlali be-Tsonga ebesidoswa phambili ngu-Hosi Rivombo owahlala endaweni eneentaba begodu wabiza indawo le ngemva umdosiphambili wabo. Iintaba ze-Lebombo nazo ziqanjwe ngazo. Umlambo lo bewubizwa ngokuthi yi-Vhembe miphakathi yama-Venda wendawo. Ikomkhulu nedorobha elikhulu khulu esifundazweni yi-Polokwane, kuthi isishayamthetho sesifundazwe sise-Lebowakgomo.[1][2]

Iphrovinsi yakhiwe ziinarha ezintathu zangaphambilini ze-Lebowa, Gazankulu kanye ne-Venda begodu yingcenye yesifunda sangaphambilini se-Transvaal. Iphrovinsi ye-Limpopo yasungulwa njengenye yeemfunda ezilithoba ngemva kokhetho luka-1994 lweSewula Afrika. Ibizo lephrovinsi bekuyi-"Northern Transvaal", ngokukhamba kwesikhathi yatjhugululwa yaba "Northern Province" mhlazi-28 kuMgwengweni wee-1995, nezinye iimfunda ezimbili. Ibizo latjhugululwa godu ngomnyaka ka-2002 laba yi-Limpopo Province. I-Limpopo yakhiwe ziintjhaba ezintathu: isiPedi, isiTsonga kanye nesiVenda.[3]

Abadosiphambili bendabuko namakhosi basakha umgogodla oqinileko wepolotiki yesifundazwe. Yasungulwa ngokuya komThetho we-Limpopo House of Traditional Leaders Act, Act 5 of 2005, umsebenzi omkhulu we-Limpopo House of Traditional Leaders kukweluleka urhulumende nesishayamthetho ngeendaba ezihlobene namasiko, amasiko, namasiko, kufaka hlangana amagadango wokuthuthukisa athinta imiphakathi yemakhaya. Mhlana ali-18 kuRhoboyi wee-2017, u-Kgosi Malesela Dikgale wakhethwa godu njengoSihlalo we-Limpopo House of Traditional Leaders.

Iinkomba

edit
  1. https://municipalities.co.za/provinces/view/5/limpopo
  2. https://www.sahistory.org.za/place/limpopo-province#:~:text=It%20was%20first%20called%20the,%2C%20Botswana%2C%20Zimbabwe%20and%20Mozambique.
  3. https://web.archive.org/web/20170201235654/http://www.dolimpopo.com/limpopo-province